Preporuka ljekarnika: Želatinski tanat – kada, kako i zašto?
Autor: Tomislav Rukavina, mag.pharm.
Svaka osoba tijekom života najmanje dva do tri puta dobije proljev (više od tri mekane, vodenaste stolice tijekom jednog dana). Uz proljev prisutni su mučnina, grčevi, napuhnutost te hitna i nekontrolirana potreba za pražnjenjem crijeva.
Što uzrokuje proljev?
Proljev mogu uzrokovati razne vrste bakterija, virusa i parazita, određene vrste lijekova, intolerancija na laktozu, alergije, nečista voda, kocke leda, neoprano voće i povrće te bolesti želuca, tankog i debelog crijeva, ali i psihološki problemi. U određenom broju slučajeva uzrok nastanka proljeva je nepoznat. Rizik za dobivanje proljeva povećava se s putovanjem u strane zemlje, zbog drugačije klime, promjene ishrane, a često i slabije higijene.
Kada posjetiti liječnika?
U najvećem broju slučajeva proljev je bezopasan i nestane nakon nekoliko dana. Rizične su skupine djeca te starije ili bolesne osobe kojima proljev može, kroz masovno gubljenje tekućine i elektrolita (soli), nanijeti teške smetnje u organizmu.
Kod akutnog proljeva bolesniku obavezno treba preporučiti odlazak liječniku u sljedećim slučajevima: krvava stolica, temperatura viša od 39 °C, grčeviti bolovi u trbuhu, promjenjive stolice između proljeva i začepljenja, smetnje u funkciji jetre, veliki gubitak vode i gubitak težine u djece mlađe od 2 godine.
Poznat je još i akutni gastroenteritis, upala sluznice želuca i crijeva, najčešće zbog infekcije onečišćenim namirnicama, odnosno uslijed djelovanja bakterijskih toksina. Očituje se naglom pojavom mučnine i povraćanja, nakon čega slijedi proljev, često kombiniran s lakšim grčevima u trbuhu. Smiruje se nakon nekoliko dana.
Terapija proljeva
I kod akutnog proljeva i kod akutnog gastroenteritisa terapija prve linije jest nadoknada tekućine i elektrolita primjenom oralne rehidracijske otopine (ORS), uz nastavak normalne prehrane koja ne opterećuje dodatno sluznicu probavnog sustava. Oralnu rehidraciju treba započeti čim prije i nastaviti je do prekida simptoma jer je dehidracija organizma čest razlog bolničkog liječenja, naročito kod djece i starije populacije. No, ORS ne smanjuje broj stolica, gubitak tekućine ili trajanje bolesti. Uvođenje probiotika (LGG, Saccharomyces boulardii i dr.) svakako je preporučljivo radi regulacije crijevne mikroflore, ali u 3. koraku nakon uvođenja antidijaroika.
Zašto želatinski tanat?
Odličan je izbor želatinski tanat (mješavina taninske kiseline i želatine). Taninska kiselina dokazano ima adstrigentno, antibakterijsko i antioksidativno djelovanje, a u tijeku je ispitivanje protuupalnog djelovanja. Želatina osigurava mehaničku zaštitu stijenke crijeva formiranjem biofilma te na taj način štiti stijenku od ulaska patogena i ostalih štetnih tvari koji vode upalnom procesu i proljevu. Želatinski tanat mukoprotektivna je supstanca nove generacije, djeluje lokalno i ne apsorbira se. Ovakvim mehanizmom djeluje na uzrok proljeva te unutar 12 sati od primjene dovodi do smanjenja broja stolica i poboljšanja njihove konzistencije, smanjenja nadutosti, boli, mučnine i povraćanja.
Kliničke studije pokazale su da je želatinski tanat siguran za primjenu kod dojenčadi, djece i odraslih. Na tržištu je prisutan u dva oblika: vrećice i kapsule. Vrećice sadrže 250 mg, a kapsule 500 mg želatinskog tanata.
Doziranje kod beba i djece do 3 godine jest 1 vrećica svakih 6 sati dok simptomi ne nestanu, kod djece od 3 do 14 godina 1 do 2 vrećice svakih 6 do 8 sati dok simptomi ne nestanu te kod djece iznad 14 godina i odraslih 1 do 2 kapsule svakih 4 do 6 sati dok simptomi ne nestanu. Bitno je naglasiti da se vrećica treba otopiti u maloj količini vode ili neke druge tekućine/hrane, a ne popiti izravno iz vrećice. Prašak je neutralnog okusa.
Kako se za rješavanje akutnih proljeva i gastroenteritisa bolesnici najčešće obraćaju ljekarnicima, važno je da ljekarnik preporuči učinkovit preparat sigurnog profila i jednostavne primjene, a sve te osobine ima želatinski tanat.
